Jedan iz davnih vremena mraka

Došao Tito u rodno Zagorje nakon rata i vidi seljaka kako kopa njivu.
- Kako ide zemljače, pita Tito?
- Nigdar gore, veli seljak. Pre sam imal konja za orati z njim. Sad pak moram ovak jer sam konja dal za vojsku i tam sam ga zgubil.
Vrati se Tito u rezidenciju i naredi onima u komitetu da onom seljaku kupe traktor, plug, drljaču ...
Nakon nekog vremena ode Tito ponovno u Zagorje a tamo onaj seljak veselo ore njivu s traktorom.
- Ponovno ga Tito upita kako ide.
- Nigdar bolše, veli seljak ni ne podignuvši pogled.
- Znaš li ti druže tko ti je to sve to darovao i zašto?
- A kaj ja znam. Su mi sim dopeljali traktora, plug ...
- To sam ti ja poklonio jer si ti svog konja dao za našu vojsku - reče mu Tito.
Trzne se tada Zagorec, stavi ruku na čelo i podigne pogled prema neznancu:
Ooo, gospon Pavelić, pa kaj ste to vi!!! Tak ste se promenili da vas nisem prepoznal: